5 stvari na koje treba obratiti pozornost na kriznom summitu EU-a

Nažalost, premijeri i predsjednici (vjerojatno) neće završiti u Senior Frog’s Party Baru na koktelima, piše Politico, jer ih u petak čeka dan razgovora o nizu tema — od pomoći Uniji da se nosi s ratom na Bliskom istoku do napretka oko sljedećeg dugoročnog proračuna.

To će ujedno biti i prvi put da su se čelnici okupili nakon izbornog poraza Viktora Orbána.

Nakon večere u Ayia Napi, u petak počinju razgovori iza zatvorenih vrata, a zatim slijedi sastanak s Egiptom, Jordanom, Libanonom, Sirijom i državama Perzijskog zaljeva o regionalnoj sigurnosti. Evo na što treba obratiti pažnju.

Sve oči uprte u Iran

S obzirom na to da rat koji su pokrenule SAD i Izrael ulazi u osmi tjedan, čelnici će raspravljati o izgledima za mir — i o tome kako ublažiti ekonomske posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je izazvalo nagli rast globalnih cijena energije.

„Prvo moramo raspraviti naš odgovor na ovu brzo razvijajuću situaciju“, rekao je predsjednik Europskog vijeća António Costa u pozivnom pismu sudionicima. „To uključuje doprinos Europe deeskalaciji i miru u regiji, kao i slobodi plovidbe.“

No, nacionalne prijestolnice podijeljene su oko toga što, ako išta, mogu i trebaju učiniti. Francuska i Njemačka ne slažu se oko toga treba li se uključiti u nadzor pomorskih ruta.

Ranije ovog mjeseca francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je domaćin razgovora s čelnicima „nezaraćenih zemalja“ o planiranju „isključivo obrambene“ misije za osiguranje Hormuškog tjesnaca nakon završetka borbi. Ti razgovori nisu uključivali SAD.

Međutim, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je Njemačka „u načelu spremna“ pomoći u osiguravanju pomorskih ruta (pod strogim uvjetima), ali želi i „raspraviti sudjelovanje američkih oružanih snaga“ u inicijativi.

Bez energije

Jedna stvar oko koje se svi čelnici EU-a slažu jest potreba za smanjenjem računa za energiju, nakon krize potaknute zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.

U srijedu je Europska komisija predstavila niz mjera za zaštitu potrošača, uključujući promjene pravila o državnim potporama; ubrzanje elektrifikacije, mreža i oporezivanja energije; mobilizaciju privatnih ulaganja; te povećanje sredstava na razini EU-a.

Ovo će biti prva prilika da nacionalni čelnici izravno rasprave idu li ti planovi dovoljno daleko.

Novac je važan

Iako je geopolitika ponovno dominirala dnevnim redom summita, sastanak na Cipru trebao se prvenstveno fokusirati na gospodarska pitanja — uključujući dugoročni proračun EU-a od 1,8 bilijuna eura.

Costa želi ubrzati pregovore o financijskom okviru i za to je izdvojio dva sata u petak. Cilj mu je postići dogovor o sedmogodišnjem proračunu do kraja ove godine, zbog straha da bi krajnja desnica mogla pobijediti na izborima u Francuskoj u travnju 2027. i poremetiti pregovore.

„Što dulje traje, to će promjene u proračunu biti manje ambiciozne“, rekao je jedan diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman. „Vrijeme istječe.“

Ako čelnici uspiju postići dogovor u tom roku, to bi bilo neuobičajeno brzo za EU. Svaki napredak ovisit će o spremnosti vlada na kompromis.

Pregovori o proračunu uvijek su teški — bogatije zemlje sjeverne Europe nevoljko plaćaju više i skeptične su prema većim ovlastima Komisije za uvođenje poreza. Zemlje južne i istočne Europe, s druge strane, podržavaju veći proračun i protive se rezovima u poljoprivredi i regionalnom razvoju.

Situaciju dodatno komplicira činjenica da EU od 2028. mora početi vraćati oko 25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga iz vremena pandemije. Tu je i pritisak da se proračun poveže s geopolitikom, posebno zbog rata s Iranom.

Kata Tüttő, predsjednica Odbora regija, rekla je da može zamisliti da neke zemlje traže manji proračun, ali smatra da je to neizvedivo jer je ekonomski učinak rata s Iranom „još uvijek oko 1 posto BDP-a EU-a“.

Svi za jednog?

Rat je također testirao krizno planiranje EU-a, a Cipar među onima koji traže jasnoću o tome kako bi funkcionirala klauzula uzajamne pomoći ako bi neka članica bila napadnuta.

Prema članku 42.7 Ugovora o EU-u, „nakon aktiviranja od strane napadnute države članice, sve ostale države moraju pružiti pomoć“ — načelo „svi za jednog, jedan za sve“, koje na papiru ide dalje od NATO-ovih pravila. No u praksi nije jasno kakva bi pomoć bila pružena.

„Ne očekujemo konkretan ishod“, rekao je jedan visoki dužnosnik EU-a. „Ali jasno je da trenutačna geopolitička situacija ovu odredbu čini relevantnijom nego prije.“

Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas predstavit će čelnicima rad na tom mehanizmu.

To je posebno važno za Cipar, koji nije član NATO-a. U ožujku je dron pogodio britansku bazu RAF-a u Akrotiriju — prvi takav napad od 1986.

Sigurnosni izazovi organizacije summita na Cipru bili su veliki.

„Zaista je teško“, rekao je jedan dužnosnik. „Ali održavanje ovog sastanka ima veliku simboličku važnost.“

Ako sve prođe bez problema, ciparska vlada nada se da će to potaknuti povratak turista, koji su izbjegavali otok zbog straha od napada i otkazanih letova.

Posljednji put prije nego što opet postane neugodno

Ovaj summit dolazi u osjetljivom trenutku — nakon što je Orbán izgubio izbore. Iako je mogao doći, odlučio je ne sudjelovati.

Na sljedećem sastanku u lipnju bit će novih lica, uključujući njegovog nasljednika Pétera Magyara.

U Sloveniji bi se mogao vratiti Janez Janša, a u Bugarskoj se očekuje vlada Rumenа Radeva, protivnika pomoći Ukrajini.

Ipak, diplomati upozoravaju da nitko od njih neće nužno postati „novi Orbán“ te da će njegov odlazak zapravo olakšati donošenje odluka u EU-u.